PRE OPERACIJE

Kada vam se zakaže operacija na srcu treba uraditi izvesne pripreme. Kontaktirajte vašu kardiohiruršku ustanovu da vam da spisak pregleda i analiza koje trebate da uradite i isključivo se ophodite prema dobijenom uputsvu. Operacija zalistaka podrazumeva uredan stomatoločki status. Sredite vaše zube i spremite potvrdu od stomatologa da ste to uradili.

Ukoliko već niste odmah prestanite sa pušenjem jer će vam to omogućiti da lakše prodjete kroz operaciju. Šta više poželjno je proći kroz dvonedeljnu pripremu vašeg respiratornog sistema kod fizijatra.

Dok čekate operaciju nemojte se fizički opterećivati. Budite smireni, idete na proceduru koja će vam popraviti kvalitet života. Zabrinutost je normalna pojava kada idete na  hiruršku intervenciju. Ukoliko osetite da je došlo do pogoršanja vaših tegoba dok čekate operaciju, obratite se službi urgentne medicine ili nadležnoj kardiohirurškoj ustanovi.

Svi detalji u vezi operacije biće vam objkašnjeni i u bolnici. Dan pred operaciju posle ručka n bi trebalo da jedete više ništa sve do operacije, a od ponoći ne treba uzimati ni vodu. Svi detalji će vam biti precizno pojašnjeni u bolnici.

OPERACIJA

Operacija na srcu je složena hirurška intervencija koja će vam obezbediti bolji kvalitet života. Bolesnik koji treba da operiše svoje srce uvek treba da ima u vidu da je to za njega najbolja terapijska opcija i da jednostavno kroz to mora da prodje.

Zabrinutost je najnormalnija pojava kod bolesnika koji idu na operaciju. Nije uobičajeno da se čovek pred operaciju ne brine, ali ne bi trebalo ni da se previše plaši. Od izuzetne važnosti za uspeh procedure je da bolesnik u nju udje smiren i pribran. To će i bolesniku i hirurškom timu značajno pomoći da operacija i postoperativni tok prodju što bezbolnije.

Bolesnik u operacionu salu ulazi u zavisnosti od rasporeda operativnog programa za taj dan. Pred ulazak u salu dobiće lekove koji će ga opustiti i smiriti. Po ulasku u salu bolesnik treba sluša uputstva osoblja. Anesteziolog će porazgovarati sa bolesnikom a  potom ga uvesti u anesteziju. Jedini bol koji će bolesnik osetiti pre uvoda u anasteziju je zbog postavljanja malih venskih katetera, i ne razlikuje se od bola koji osećamo pri vadjenju krvi iz vene. Sve ostalo je bezbedno. Bolesnik će zaspati i probuditi se tek u intenzivnoj nezi nakon operacije.

Trajanje operacije zavisi od složenosti procedure, ali se može reći da je to u proseku 4 do 5 sati. Neke procedure traju značajno duže, neke su kraće. Rodbina ne treba da se previše brine o dužini boravka bolesnika u sali jer na taj boravak često utišu i mnogi drugi nemedicinski razlozi. O toku operacije i stanju bolesnika  informacije bi trebala da dobije isključivo od kardiohirurga ili anesteziologa,  ili od neke druge stručne i za to ovlašćene osobe. Nedovoljno stručna osoba može iz najbolje namere da rodbinu zbuni i zabrine.

BORAVAK U INTENZIVNOJ NEZI

Bolesnik će se probuditi nakon operacije tek u intenzivnoj nezi. U ustima će imati jednu cev. To je tzv. endotrahealni tubus koji omogućava mašini da diše umesto bolesnika dok je on u anesteziji. Prisustvo tubusa zna da bude neprijatno, ali bolesnik mora da bude strpljiv, da se ne suprotstavlja mašini za disanje i da sluša savete osoblja intenzivne nege.  Čim se dovoljno razbudi, tubus će biti izvadjen. Bolesnik treba da po vadjenju tubusa diše mirno i duboko, treba da iskašljuje zaostali sekret i da aktivno učestvuje u procesu rane rehabilitacije koji će započeti već prvog postoperativnog dana.

Bol će biti prisutan ali će bolesnik dobijati lekove protiv bolova. Verovatno ćete se osećati i blago pospano. Premitećete takodje prisustvo raznih cevčica u telu koje su vam u medjuvremenu postavljene:

U mokraćnim putevima imaće kateter za oticanje mokraće. Mokraća sama otiče dok je kateter prisutan i bolesnik ne treba da se napinje da mokri.

U grudnom košu nalaziće se dren koji služi da se drenira preostala krvi iz grudnog koša. Dren zna da boli, ali će bolesnik dobijati lekove protiv bolova.

U rukama i vratu biće manjih cevšica koje sluše za merenje vitalnih parametara i davanje tečnosti i lekova. Bolesnik treba da bude miran i da vodi računa da ne počupa ove cevčice.

Na grudnom košu biće postavljeneelektrode za praćenje EKG-a

Bolesnik treba da zna da je sve ovo u njegovom interesu, treba da sluša savete osoblja u intenzivnoj nezi. Sve ovo će progresivno biti uklonjeno sa bolesnika.

Boravak u intenzivnoj nezi od 24 do 48h. Nekada će ovaj boravak biti duži, naročito kod složenijih bolesnika. Posete u intenzivnoj nezi u većini bolnica su dozvoljene samo za duže ležeće bolesnike. Nakon izlaska iz intenzivne nege bolesnik prelazi na odeljenje poluintenzivne nege.

BORAVAK NA ODELJENJU

Poluintenzivna nega je bolnička jedinica u koju se stabilan bolesnik upućuje nakon izlaska iz intenzivne nege. Na poluintenzivnoj nezi nastaviće se sa praćenjem i oporavkom bolesnika.

Ustajanje iz kreveta je moguće tek kada su drenovi izvadjeni i kada lekar potvrdi da zdravstveno stanje to dozvoljava. Prvom ustajanju iz kreveta treba da prethodi period navikavanja na uspravni položaj. To znači da biste trebali da odsedite neko vreme pored ivice kreveta. Prvo ustajanje nakon operacije mora biti isključivo uz pomoć osoblja. Slušajte osoblje i aktivno učestvujte u programu rehabilitacije. Ukoliko nemorate, izbegavajte da previše ležite. Spavajte noću a ne danju. Imajte u vidu da preterano ležanje i neaktivnost nakon hirurške intervencije mogu stvaranja tromba u venama nogu.

Hranu ćete u većini slučajeva dobiti po dolasku na poluintenzivnu negu. Verovatno nećete imati previše apetita prvih dana. To će se vrmenom srediti. Ukoliko nemate snage da se sami hranite bolničko osoblje će vam pomoći. NIKAKO NEMOJTE JESTI U LEŽEĆEM POLOŽAJU !!!  Gutanje u ležećem položaju je opasno i za zdravu osobu, a naročito za operisane bolesnike.

ODLAZAK KUĆI

Sa daljim oporavkom bliži se i dan vašeg odlaska iz bolnice. Bolovi će polako prestati. Ostaće slabi – tupi bolovi koji mogu potrajati mesec do dva. Takodje možete osećati utrnulost leve strane grudnog koša ukoliko vam je radjen bypass. To je posledica korišćena mamarne arterije za bypass, i polako će prestati. Povremeno možete imati nešto povišenu temperaturu. To je uglavnom bezazlena temperatura koja nestane do otpusta.

Do odlaska kući uradiće se nekoliko analiza krvi, rentgenskih snimaka pluća i ultrazvuk srca. Bićete otpušteni stabilnog zdravstvenog stanja, bez temeprature, sposobni da se sami opslužujete. Rane moraju da budu suve i uredne na otpustu.  Otpust se predvidja od 7 do 10-og postoperativnog dana. Bolesnic operisani endoskopskim putem opuštaju se ranije. Konci ostaju u rani na otpustu. Skidaju se 10 do 14 dana nakon operacije u mestu stanovanja ili lokalnoj hirurškoj ambulanti.

Transport do kuće bi trebalo da bude organizovan od strane službe hitne pomoći i bolnice. Kola hitne pomoći nisu neophodna za prevoz do kuće za sve bolesnike. Ukoliko imate mogućnost sopstvenog prevoza kolima obavestite na vreme bolničko osoblje. Nemojte odlaziti iz bolnice bez pratnje.

Na izlasku iz bolnice dobićete otpusno pismo u kome će biti detaljno opisana vaša bolest, operacija i postoperativni tok sa svim daljim uputstvima. Takodje će biti prepisani i potrebni lekovi. Dozu za taj dan ćete dobiti od bolnice, nakon čega trebate sami da nabavite lekove kod vašeg lekara opšte prekse.

Po dolasku kući ponašajte se u skladu sa svojim sposobnostima. Nemojte previše ležati, ali ni previše se forsirati. Jedite normalno u skladu sa dijetetskim režimom sa za srčane bolesnike koji uglavnom predvidja hranu sa manje soli, sa manje životinjskih masti. Ishrana treba da bude obogaćena maslinovim uljem, morskom ribom, voćem i povrćem. Bolesnici na antikoalgulantnoj terapiji (veštački zalisci, atrijalna fibrilacija i sl.) ne bi trebalo da uzimaju previše zeleniša i morske ribe jer to može smanjiti vrednmosti INR-a.  Nemojte pušiti. Alkohol se generalno ne preporučuje, ali minimalne doze ne bi trebale da vam škode. Sa seksualnom aktivnosti nastavite za otprilike dva meseca.